Dobrinj

Mjesto Dobrinj, smješteno u središnjem dijelu otoka Krka na vrhu uzvisine ponad zaljeva Soline, tipično je mediteransko naselje. Položaj na brdu oduvijek mu je davao stratešku važnost u provođenju nadzora nad Vinodolskim kanalom, važnim trgovačkim i pomorskim putom. Iako česta meta gusara i uskoka, pred kojima su stradavali opipljivi tragovi otočne povijesti, Dobrinjci su uspjeli sačuvati vrijedne dokumente koji svjedoče o životu i ljudima ovoga kraja. Dobrinj s pravom nazivamo kolijevkom hrvatske kulture i pismenosti. U dobrinjskoj se župi oduvijek glagoljalo, a njenu starost potvrđuje glagoljski spis kneza Dragoslava iz 11. stoljeća.

Spoj tradicionalnog i modernog, prošlosti i sadašnjosti, oblikovao je Dobrinjštinu kao destinaciju raznolikosti.

No, Dobrinj nije samo mjesto na uzvisini, bogate kulturno-povijesne baštine, s kojeg se pruža pogled na Vinodolski kanal, Crikveničku rivijeru i vrhove Gorskog kotara. Dobrinjština je značajna turistička destinacija čiji se biseri skrivaju u Šilu, Klimnu, Čižićima i Solinama.

Zaljev Soline bio je poznat još starim Rimljanima koji su blato iz plitkog mora koristili u ljekovite svrhe, osobito za jačanje imunološkog sustava. Nekad su glavnu gospodarsku granu činile solane, koristeći zaljev za dobivanje soli iz mora uz pomoć sunca i vjetra. Solana danas više nema, no blato se obilato koristi. Ne propustite posjetiti plažu Meline na kojoj mnoštvo posjetitelja šeta uokolo prekriveno debelim slojem blata.

Posjetite također napušteno selo Dolovo, ruševine kaštela Gradec, prapovijesnu gomilu Vela gromača, obližnju špilju Biserujku, lokalitet potopljenog broda Peltastis nedaleko od Šila, park glagoljice u Gabonjinu, te brojne etnografske muzeje i zbirke u Dobrinju.

Uz zvuke sopela i kulisu tradicionalne narodne nošnje, zaokružite svoj boravak na Dobrinjštini u lokalnim konobama koje nude izvrsnu domaću hranu spravljenu i posluženu po principu „kako su i što su jeli naši preci“.